
Finska ima najbolji obrazovni sistem na svijetu. Ovo priznanje je podržano brojnim međunarodnim izvještajima, kao što je PISA izvještaj, zahvaljujući njegovom fokusu na jednakost, kvalitet i školski uspjeh. S druge strane, Španija predstavlja značajne izazove u svom obrazovnom sistemu, kao npr veće stope napuštanja i nejednakosti obilježene socioekonomskim kontekstom. U nastavku ćemo detaljno istražiti ključne razlike između obrazovnih modela i praksi koje bi mogle poslužiti kao inspiracija za poboljšanje španjolskog sistema.
Fundamentalne razlike između obrazovnih sistema
Finski obrazovni sistem ima jedinstvene karakteristike koje ga radikalno razlikuju od španskog sistema:
- Gotovo da i nema privatnih škola: Većina škola u Finskoj su javne i besplatne, eliminišući društvenu segregaciju koja se često viđa u Španiji, gde je oko 32% obrazovnih centara privatno ili subvencionisano.
- Niska stopa neuspjeha u školi: Finska ima samo 1% napuštanja škole, u poređenju sa zabrinjavajućih 30% u Španiji. Ovi podaci odražavaju uspjeh njegove inkluzivne obrazovne politike i specifičnu podršku učenicima s najvećim poteškoćama.
- Kasni početak obaveznog školovanja: Obavezno obrazovanje počinje sa 7 godina u Finskoj, pristup koji daje prioritet emocionalnom i socijalnom razvoju u prvim godinama života. U Španiji djeca počinju obavezno obrazovanje sa 6 godina.
Profesija nastavnika: pitanje prestiža
U Finskoj, the profesija nastavnika je veoma cijenjena i poštovana. Da bi postali učitelj, kandidati moraju proći rigoroznu selekciju i procese obuke. Nastavnička karijera traje 5 godina, uključuje magisterij, a stopa prihvatanja je veoma niska, sa akademski zahtjevi slični karijerama kao što je medicina u Španiji. Ovaj sistem garantuje da samo najspremniji, najstručniji i motivisani kandidati postanu nastavnici.
Osim toga, tokom obuke, studenti primaju mjesečnu subvenciju od približno 400 eura, što je finansijski podsticaj koji pokazuje posvećenost finske vlade kvalitetu obrazovanja. Naprotiv, u Španiji nije potrebna visoka minimalna ocjena za pristup nastavničkoj karijeri, a u mnogim slučajevima studenti biraju ovu opciju jer ne mogu pristupiti drugim zanimanjima.
Inovativne metodologije i fokus na učenika
U Finskoj se učenje fokusira na podstiču radoznalost, kritičko mišljenje i kreativnost. Za razliku od Španije, gdje se tradicionalni sistem zasniva na pamćenju podataka, finski obrazovni sistem podstiče učenike da nauče da razmišljaju i samostalno rješavaju probleme.
Nastava je interaktivna i praktična, koristeći tehnološke resurse i aktivnosti kao što su muzika, ručni rad, kuvanje i domaćinstvo. Osim toga, finski sistem je integrirao podučavanje svakodnevnih životnih vještina, kao što su šivenje ili finansijsko upravljanje, discipline koje se obično ne nalaze u španskim nastavnim planovima i programima.
Vremenska fleksibilnost i česte pauze
U Finskoj su školski rasporedi fleksibilni i prilagođeni potrebama svake grupe. Dani dozvoljavaju višestruke pauze od 15 minuta nakon svakih 45 minuta nastave. Prema OECD studiji, ove kratke pauze značajno poboljšavaju raspon pažnje i akademske rezultate.
Naprotiv, u Španiji su školski dani duži i imaju manje raspusta, što može rezultirati većim umorom učenika. Štaviše, finski studenti imaju slobodna popodneva obavljati vannastavne aktivnosti, praksu koja obogaćuje njihovo obrazovno iskustvo i njeguje socijalne vještine.
Personalizirana pažnja i edukativna podrška
Finski obrazovni sistem ističe se po svom fokusu na pravičnost i personalizovana pažnja. U svakoj učionici, pored glavnog nastavnika, obično postoji pomoćni ili pomoćni nastavnik, što omogućava da se razred podeli u manje grupe i ponudi individualizovaniju nastavu.
Kada se otkrije da učenik ima poteškoća, sistem brzo sprovodi mere pojačanja, kao npr dodatne časove ili podučavanje. Ovaj proaktivni pristup je u suprotnosti sa španskim sistemom, gdje je odnos nastavnik-učenik veći, a resursi podrške često nedovoljni da zadovolje potrebe svih učenika.
Ulaganje u obrazovanje: model uspjeha
Finska ulaže oko 6,5% svog BDP-a u obrazovanje, dok u Španiji ta cifra iznosi 4,3%. Ova finansijska obaveza omogućava obrazovanje u Finskoj biti potpuno slobodan, uključujući knjige, školski prevoz i trpezariju.
Osim toga, finska vlada pruža finansijsku podršku porodicama s malom djecom i olakšava ravnotežu između poslovnog i privatnog života kroz politiku produženog roditeljskog odsustva i pristupačne brige o djeci. U Španiji, iako postoji pomoć, porodice se često suočavaju značajni troškovi za udžbenike, prevoz i vannastavne aktivnosti.
Drugi ključni aspekti finskog obrazovnog sistema
- Učešće porodice: U Finskoj se porodice smatraju ključnim akterima u obrazovanju djece. Roditelji imaju direktan pristup nastavnicima i aktivno učestvuju u donošenju školskih odluka.
- Autonomija centara: Škole imaju slobodu da razvijaju sopstvene obrazovne programe i strategije, uvek u okviru opšteg okvira koji obezbeđuje Ministarstvo prosvete. To omogućava da se nastava prilagodi lokalnim potrebama.
- Uspjeh u nastavi jezika: Finski studenti ističu se u jezičkim vještinama zahvaljujući stalnom izlaganju engleskom i drugim jezicima u svakodnevnom životu, kao što su filmovi u originalnoj verziji i dvojezični tekstovi.
Finski obrazovni model je jasan primjer kako egalitarni, inkluzivni pristup fokusiran na dobrobit učenika može proizvesti izvanredne rezultate. Španija ima mnogo toga da nauči iz ovog sistema, posebno u oblastima kao što su obuka nastavnika, obrazovna podrška i ulaganje u resurse. Usvajanje nekih od ovih praksi moglo bi biti ključni korak ka pravednijem i kvalitetnijem obrazovanju.
U Španiji nastava traje 3 godine, a ne 2 godine
4, ako su dodiplomske studije.