Što više istražujem meditaciju, to sam više zadivljen. To je najbolja navika koju možemo usvojiti u svakodnevnom životu ako želimo napredovati... mentalno zdravlje y fizikaTo je najpotpunija i najkorisnija mentalna praksa za naše tijelo: može vam omogućiti da se smrznete poput bloka leda, možete hodati po usijanom ugljenu pod njenim "efektima", možete spavati a da ne spavate,...
Sada je novo istraživanje otkrilo novu korist za meditaciju: meditacija čini vaš mozak većim.
Fizički učinak meditacije na naš mozak
Istraživači s Harvarda su to pokazali redovna meditacija zgušnjava moždani korteks. Općenito, moždana kora se starije s starenjem, ali ovo područje sive tvari zadebljava se s godinama kod onih koji meditiraju. Druge pogodnosti
Studija je uključivala učešće 20 iskusnih meditatora Njihovi mozgovi su upoređeni sa mozgovima 15 osoba koje nikada nisu meditirale. Tokom skeniranja mozga, meditanti su meditirali, a nemeditanti su razmišljali o čemu god su htjeli.
Svi učesnici su bili odrasli i dolazili su iz širokog spektra profesija (osim četvorice meditatora, koji su zapravo bili majstori meditacije ili joge).
Skeniranja su pokazala da ljudi koji meditirano u prosjeku 40 minuta dnevno pokazalo je povećanje debljine sive materije u poređenju sa onima koji ne meditiraju. Treba napomenuti da su oni koji su meditirali više godina pokazali veće promjene u strukturi mozga, što sugerira da je meditacija uzrok povećanja sive tvari. Ostale promjene koje meditacija izaziva kod vas
Zadebljanje je između 0,01016 i 0,2032 centimetra, nažalost nećete dobiti neprobojni mozak Međutim, razlika je bila značajna između ljudi koji su meditirali i onih koji nisu. Planira se više studija kako bi se ispitalo kako bi ova promjena mogla utjecati na zdravlje meditatora. U međuvremenu, možete početi prakticirati meditaciju čitajući ova dva članka: Osnovni principi meditacije y 6 različitih metoda meditacije
Još uvijek nije poznat razlog zašto meditacija uspijeva suzbiti stanjivanje moždane kore tijekom vremena, ali je pokazano da meditacija preokreće starenje mozga pa biste se trebali zapitati meditirajte svaki dan.
Istraživači ističu da redovnici i jogiji pate od istih bolesti kao i mi ostali kako stare, ali tvrde da imaju veći raspon pažnje y memorije pa će uživati u lucidnoj starosti. Fuente
Ostavljam vam video s naslovom «Kako meditirati u trenutku»:
Kako meditacija modulira moždane mreže i procese
Pored zadebljanja korteksa, kontinuirana praksa trenira ravnotežu između tri glavna sistema: zadana neuronska mreža (samogovor i besmisleno brbljanje), mreža izvršne kontrole (fokus i planiranje) i mreža istaknutosti (prebacivanje pažnje). Meditacija smanjuje prežvakavanjePoboljšava detekciju ometanja i pomaže vam da se vratite u sadašnjost. Ovo rebalansiranje između tri glavna sistema Pomaže u objašnjavanju funkcionalnih promjena uočenih u studijama.
Što se tiče struktura, primjećuje se gušći hipokampus (pamćenje i učenje) i a manje reaktivna amigdala (stres i strah), što je povezano s fleksibilnijim emocionalnim odgovorom. Ovo ponovno uravnoteženje nije trenutno, već s redovna praksa Tokom dana postaje stabilniji.
Regulacija autonomni nervni sistemSvjesno disanje i pažnja (mindfulness) potiču veći parasimpatički tonus (smireniji), sa smanjenjem puls y krvni pritisak, nešto što je primijećeno u programi za smanjenje stresa zasnovani na svjesnosti.
Za razliku od takozvanih kognitivnih pojačivača ili nootropici (Od kofeina do psihostimulansa), meditacija nudi put ka poboljšanju s manje rizika i većom održivošću. Psihostimulansi djeluju na dopamin i može dovesti do nuspojava ili ovisnosti; treniranje pažnje i emocionalne regulacije kroz meditaciju postiže slične koristi u koncentracija y motivacija bez vještačkog mijenjanja hemije mozga.
Podržane kognitivne i emocionalne koristi
Dokazi ukazuju na poboljšanja u trajna pažnja, radna memorija y mentalna jasnoćaFokusirane vježbe (npr. na disanje ili mantru) treniraju fokus i smanjuju ometanje, što utiče na zadatke učenja, performanse i učenje.
Na emocionalnom nivou, to je povezano sa manja reaktivnost pod stresom, veći stabilnost raspoloženja i viši osjećaj blagostanja. Komplementarni efekti su uočeni kod spavaj, bol y imunološku funkcijukao i biološke markere povezane s otpornošću. Ovi nalazi su obećavajući, iako istraživanja nastavljaju usavršavati metode i objektivna mjerenjaPostoje i resursi za suočavanje s emocionalnom boli povezano s praksom.
Još jedna prednost je sposobnost promjene odnosa s našim mislima. Primjećujući da se one „pojavljuju i nestaju“, mi vježbamo metakognicija (shvatanje da nismo ono što mislimo), što smanjuje moć samozahtjeva i petlji negativno razmišljanje.
Postoje i prednosti u uravnotežena kreativnostBiti pažljiv ne podrazumijeva krutu hiperkoncentraciju. Naizmjeničnim fokusom i otvorenošću olakšava se generiranje ideja bez upadanja u iscrpljenost pažnje. Ovo se povezuje s pristupima vrste kreativnosti i kako se međusobno poboljšavaju.
Vrste meditacije i kako započeti bez komplikacija
Postoji mnogo načina za treniranje uma. Svi oni imaju za cilj kultiviranje presencia y smirila s prijateljskom pažnjom:
- Puna pažnja (svjesnost): Posmatrajte svoje disanje, senzacije ili misli bez osuđivanja.
- mantra: Ponovite riječ ili frazu kako biste stabilizirali pažnju.
- Vođena meditacija/vizualizacija: Koristite slike i verbalno vodstvo za opuštanje tijela i uma.
- Svjesno kretanje: joga, tai chi ili svjesno hodanje, integrirajući disanje i držanje.
Za početak, posvetite nekoliko minuta i odredite prioritete stalnost nasuprot trajanju. Odaberite mirno mjesto, udoban položaj i sidro (dah, mantru ili zvukove). Ako um luta, nježno se vratite sidru; taj povratak je, sam po sebi, obukaAplikacije i audio zapisi mogu olakšati prve korake, a uz praksu ćete moći meditirati u svakodnevnim kontekstima.
Mjere opreza, ograničenja i kada tražiti pomoć
Meditacija je sigurna za većinu ljudi, ali nije zamjena medicinskih ili psiholoških tretmana. Kod osoba s historijom trauma ili određena stanja (npr. poremećaji raspoloženja), neke intenzivne tehnike (kao što je vrlo snažno disanje) možda neće biti prikladne bez nadzor.
Ako primijetite povećanu anksioznost, nametljiva sjećanja ili upornu nelagodu tokom vježbanja, odlučite se za kraće sesije, blaže tehnike (npr. fokusiranje na zvukove ili podržavajuće tjelesne senzacije) i razmislite o traženju smjernica od kvalificiranog stručnjaka. klinička svjesnostPrilagođavanje prakse trenutnoj životnoj fazi je dio procesa.
Također je vrijedno zapamtiti da su istraživanja još uvijek u toku: skeniranje mozga nam pomaže da razumijemo mehanizme, ali previše pojednostavljenja zaključaka može dovesti do nerealnih očekivanja. Ključ leži u postepeni napredak, podržavajući i ljubazan prema tebi.
Usvajanje meditacije kao navike nudi solidan skup prednosti: brine o vašem mozgu, poboljšava fokus i emocije te jača otpornost. Sa samo nekoliko minuta dnevno i znatiželjnim stavom, možete izgraditi mentalni trening koji će značajno utjecati na način na koji živite, donosite odluke i odnosite se prema drugima, kako sada tako i dugoročno.