Južna Koreja je teško pogođena tragičnim vijestima koje postavljaju pitanja o mentalnom zdravlju u visoko konkurentnom društvu. Choi Yoon-Hee, poznata kao "Sveštenica sreće", autorka više od 20 knjiga o samopomoći i vodeća ličnost u svijetu samopomoći, pronađena je mrtva zajedno sa suprugom u očiglednom dvostrukom samoubistvu. Ovaj događaj je izazvao intenzivnu debatu o efikasnosti samopomoći u njenoj sposobnosti da se pozabavi složenošću stvarnog života, posebno u društvima sa visokim nivoom društvenog pritiska kao što je Južna Koreja. Slučaj naglašava potrebu destigmatizacije mentalnih poremećaja i naglašava važnost sveobuhvatnog pristupa prema emocionalno zdravlje.
Kontekst iza tragedije
Tijelo Choi Yoon-Hee i njenog supruga pronađeno je u sobi motela u Goyangu, sjeverno od Seula. Policijska istraga je pokazala da su oboje odlučili da okončaju svoje živote visi, ostavljajući pisma koja su detaljno opisivala fizički i emocionalni bol kroz koji su prolazili. Choi je patio od a bolesti srca i pluća što mu je nanijelo nepodnošljivu fizičku bol. Njen suprug je odlučio da je prati u ovoj odluci, kao čin ljubavi i solidarnosti opisan u pronađenom pismu. Ovaj tragični događaj, pun ironije zbog tematike njegovih radova, stavio je reflektor na surovu stvarnost hroničnih bolesti i izazove sa kojima se ljudi suočavaju na svom putu do sreće i smisla života.
Samoubistvo i društveni pritisak u Južnoj Koreji
Južna Koreja ima jedan od najveća stopa samoubistava u svijetu, posebno među ženama i mladima. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), ova zemlja prednjači među razvijenim zemljama, sa više od 36 ljudi koji počine samoubistvo dnevno. Samoubistvo je vodeći uzrok smrti među ljudima u dobi od 10 do 39 godina.
U društvu gde akademski i profesionalni uspjeh je visoko cijenjena, ekstremna konkurentnost, dugo radno vrijeme i stigma povezana s problemima mentalnog zdravlja igraju ključnu ulogu u ovoj alarmantnoj stopi. Evidentno je da nedostatak adekvatnog sistema podrške i izazovi sa njim emocionalno blagostanje Oni su i dalje kritični problemi u državi.
Choi Yoon-Hee: Od sveštenice sreće do amblematičnog slučaja
Choi je posvetio svoj život nuđenju alata i strategija za prevazilaženje nedaća, objavljivajući knjige fokusirane na zahvalnost, samopoštovanje i smisao života usred teškoća. Međutim, njegovo samoubistvo izazvalo je val kritika i ironičnih komentara:
- "U kući kovača, drveni nož."
- "Prodajem savjete koje nemam za sebe."
- "Radi kako ja kažem, ali ne kako ja radim."
Ovi komentari odražavaju nedostatak empatije i razumijevanja prema mentalnom zdravlju. Često se zaboravlja da se čak i ljudi koji su najvještiji u pomaganju drugima mogu suočiti razorne borbe.
Faktori iza krize mentalnog zdravlja u Koreji
Samoubistvo u Koreji nije samo individualni problem, već odražava duboke društvene i kulturne probleme:
- Akademski i radni pritisak: Od malih nogu, studenti se suočavaju sa visokim nivoom akademskog stresa. Po ulasku na tržište rada, izazovi su pojačane zbog nestabilnosti i ekstremne konkurencije.
- Socijalna izolacija: Društvena struktura i kulturna očekivanja potiču individualizam, ostavljajući mnoge ljude bez adekvatne mreže emocionalne podrške.
- Stigmatizacija mentalnog zdravlja: Traženje psihološke pomoći smatra se znakom slabosti, koja mnoge onemogućava da dobiju neophodan tretman.
- Hronične bolesti: Faktori kao što su fizičke bolesti, kao u Choijevom slučaju, dodaju a dodatna naknada.
Uloga "idola" i njihov uticaj na mlade
Južna Koreja je poznata po svojoj industriji zabave, ali nerealni standardi nametnuti njenim "idolima" (K-pop zvijezde i glumci) otežavaju društveni pritisak. Slučajevi poput onih od Moon Bin y Sully, koji je izvršio samoubistvo usred izlaganja javnosti i uznemiravanja na internetu, pokazuju kako ovi faktori utiču čak i na javne ličnosti.
Inicijative protiv krize
Južnokorejska vlada implementirala je planove za prevenciju samoubistava, uključujući cilj smanjenja stope samoubistava za 30% u pet godina. U tom smislu, neke od mjera uključuju:
- Provjere mentalnog zdravlja češće.
- Ograničenje pristupa ubojitim sredstvima; na primjer, ograničavanje prodaje opasnih proizvoda.
- Promocija edukativnih kampanja kako bi se smanjila stigma povezana s mentalnim zdravljem.
Međutim, politike koje su do sada sprovedene nisu bile dovoljne za rešavanje problema iz njegovih kulturnih i strukturalnih korena.
Smrt Choi Yoon-Hee i nastavak samoubilačke krize u Južnoj Koreji predstavljaju hitan poziv da se preispita pristup mentalnom zdravlju i kolektivnom blagostanju. Vlade, zajednice i pojedinci moraju raditi na stvaranju više empatičnog i podržavajućeg okruženja koje daje prioritet emocionalnom blagostanju nad individualnim postignućima. Bitno je da kao društvo to prepoznamo unutrašnje borbe Oni su univerzalni i da traženje pomoći ne treba posmatrati kao čin slabosti, već kao hrabar korak ka otpornosti.